E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.
It is an honour to be here today to commemorate the 109th anniversary of the tragic sinking of the SS Otaki. Today, we pay tribute to all who have bravely served our country and remember those who never came home.
We join together on this Commonwealth Day at a time of great challenge and great possibility. Across our world, communities and nations face the increasing pressures of conflict, climate change and rapid transformation.
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.
Ruia, ruia, tahia, tahia, Kia hemo te kākoakoa, Kia herea mai i te kawau korokī. Kia tātaki mai i roto i te pūkorokoro, whaikoro, Te kūaka, he kūaka mārangaranga, Tahi manu i tau ki te tāhuna, tau atu, tau atu, tau atu!
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Whanganui-o-Tara.
Kei aku Mana Whakaruruhau tēnā koutou. Tēnā koutou Ngāti Tūmatauenga. Mihi mai, karanga mai, e te wāhanga taiwhenua, o Te Ope Kātua, o Aotearoa. E koa ana ahau ki te haramai nei i tēnei rangi.
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Tamaki Makaurau.
Master of Ceremonies, Distinguished Guests, I greet you in the languages of the realm of New Zealand – in English, Māori, Cook Island Maori, Niuean, Tokelauan and New Zealand Sign Language.
E nga rau rangatira mā, e huihui mai nei i tēnei po, tēnei aku mihi nunui ki a koutou. Nau mai haere mai ki Te Whare Kawana o Te Whanganui-a-Tara. Kia ora tātou katoa.
Rere ana nga roimata o Hine tērā te pae o Te Riri. Huihuia mai tātau katoa tēnei te pae o Maumahara. E nga iwi, kei aku rangatira wahine ma, tāne mā tēnā tātau katoa.
E ngā rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei i tēnei wā, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai rā ki Te Whare o te Kāwana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.
E nga rau rangatira mā, e kui mā, e koro mā, e huihui mai nei I tenei waa, tēnei aku mihi māhana ki a koutou. Nau mai, haere mai ra ki Te Whare o te Kawana Tinara o Te Whanganui-a-Tara.